konji

Lipicanski konj

Potomak je španjolskog konja, a ime je dobio po Lipici, Slovenija, gdje su uzgoj osnovali Habsburgovci 1580 godine dopremanjem 9 pastuha i 24 kobile s Iberijskog poluotoka. Htjeli su osigurati dovoljan broj bijelih paradnih konja za carske potrebe u Beču i Gracu. Španjolska škola jahanja u Beču dobila je ime po Španjolskom konju od kojeg je Lipicanac nastao.Lipicanac je paradni konj koji zbog svoje građe ima žustre i energične kretnje, no iako možda tako izgleda u stvari se ne kreće brzo. Danas se uz jahanje koristi i za vožnju zaprega. Nije podoban za konjičke discipline u kojima je potrebna brzina i skočnost (preponsko jahanje ili military). U nas se uzgaja u Đakovu i okolici, te ga koriste najviše za vožnju zaprega.

Oblik tijela je položeni četverokut. Glava je izrazito suha, s blago konveksnom pro? lnom linijom. Vrat je lijepo savijen, visoko nasađen što posljedično ima nizak i dug greben, slabo izražen. Leđa su duga, često nešto spuštena, ali vrlo široka i jaka s kratkim, širokim spojem. Sapi su mišićave, okrugle i duge s visoko nasađenim repom. Prsni koš je dosta širok i dubok, a rebra zaobljena. Lopatica je duga i dobro položena, a podlaktica kratka izazivajući visok hod, akciju prednjih nogu, što je posebna odlika lipicanaca, a naslijeđena je od španjolskih konja. Noge su košćate i jake, zglobovi su vrlo dobro razvijeni, široki, čvrstih tetiva kao i kopita. Rep i griva imaju ? nu i gustu strukturu. Lipicanci su najčešće sive boje dlake, koja u dobi od 8 do 10 godina potpuno izbijeli. Karakterizira ga dobra ćud, velika poslušnost, sposobnost za dresuru, izvanredni hodovi te sigurnost. Prirodno je nadaren za španjolski korak (Španjolska kraljevska škola jahanja u Beču), nadmašujući tako sve ostale pasmine konja koje nemaju andaluzijske krvi.

Engleski punokrvnjak ( Thoroughbred)

Nastao je u 17-om i 18-om stoljeću križanjem engleskih kobila s arapskim pastusima i to Beverly Turk (1689), Darley Arabian (1704) i Godolphin Arabian (1728). Od njih su nastale 4 osnovne linije punokrvnjaka i to Herod, Eclipse, Matchem i Highflayer ( Herodov sin). To je izvanredna pasmina konja, najbrži od svih pasmina konja i na uzgoju punokrvnjaka, kojim se danas bavi cijeli svijet, počiva jedna cijela industrija, a to su galopske trke sa kladionicama gdje se okreću ogromni novci ( jedan od najunosnijih poslova u napr Hong Kongu).Iako se pretežno koristi za galopske utrke, punokrvnjaci potižu dobre rezultate i u ostalim konjičkim disciplinama kao napr. preponsko jahanje, dresura ili military natjecanjima. Također je nedadomjestiv u oplemenjivanju drugih pasmina konja gdje se koristi da osvježi krv, te ga i danas u svojem uzgoju koriste za Holsteina, Hanoveranca i ostalim vrhunskim uzgojima današnjice.Ponekad znaju biti i presenzibilni, čak i zloćudni, što je posljedica selekcije koja je birala pastuhe isključivo po kriteriju brzine.

Holsteinski konj
Jedna od najboljih pasmina konja za preponsko jahanje, dresuru i military. Današnji holsteinski konj nastao je oplemenjivanjem originalnih holsteinskih konja prvenstveno punokrvnjakom, no i anglonormancem u posljednjih 100 godina. Iako su današnji sportski konji naročito u Njemačkoj sve više u istom tipu, holsteinski je konj 'mercedes' među konjima i to i po cijeni i po performansama. Postižu izuzetno dobre rezultate u olimpijskim disciplinama, naročito u preskakanju prepona. U Hrvatskoj je najzastupljeniji među sportskim konjima, a postoji i uzgoj u čistoj krvi od 1981 godine kada su u Križevce uvezeni prvi licencirani holsteinski pastuh i 5 kobila. Njihovi potomci se danas nalaze po cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj.
Ovime sam ukratko opisao kako su nastali današnji moderni jahači konji i predstavio tri po mojem mišljenju najpoznatije pasmine u našim krajevima. Postoji interes za uzgoj sportskih konja u Hrvatskoj, te je osnovana i pri nadležnim tjelima registrirana Udruga uzgajivača Hrvatskog sportskog konja. Nadam se da vam je tema o kojoj pišem zanimljiva i ako imate problema sa svojim konjem ili vas nešto posebno zanima, pišite nam i mi ćemo vam odgovoriti ako budemo znali(marko ili laura)...

Holstein je jedna od najstarijih Njemačkih toplokrvnih pasmina Prvo su se konji uzgajali u Schleswig-Holsteinu gdje su domaće kobile križali s andaluzijskim pastusima . U 19. stoljeću u uzgoj su dodani Yorkshire Coach Horses i Clevland Bay pastusi . Tako je nastao zaprežni konj s visokom akcijom koljena . Kada je potražnja za jahačim konjima porasla u uzgoj su dodani (pogodite!) punokrvnjaci . Iako su konji velikog kalibra imaju jako dobar i pitomi karakter te su uotrebljivi na svim područjima sportskog i rekreativnog jahanja . Visina minimalna veličina je 163 cm , a prosječna negdje oko 173 cm . boja sve boje dozvoljene s time da su pretežito dorati građa velika glava , ali proporcionalna veličini konja , dugi i lagano zavinuti vrat , jaki , mišićavi sapi . Jake noge , relativno ravna koljena . kretanje dugi , ravni slobodni i elastični hod . Dobro izbalansiran, slobodni i jaki kas . Spori i lagani galop .

HAFLINGER

Ima titulu najsimpaticnijeg i najegzoticnijeg konja. To je konj alpske rase, nizeg rasta, malog nabitog tijela, smede dlake i puno svijetlije neukrocene grive i repa. Koristi se uglavnom za vucu saonica ali i za rekreativno jahanje te ponekad za cirkuske tocke voltaziranja. Početak Haflingera datira iz 1879. godine, koji je bio rezultat križanja poboljšane planinske kobile i poluarapskim pastuhom. Pasmina je nazvana po gradu Hafling, to je regija koja danas pripada Italiji. Tijekom povijesti bio je neophodan farmerima koji su trebali konja koji im je pomagao u svemu. Haflinger je malen, ali snažan konj. Visine od 135 do 152 cm. Boja mu je zlatno kestenasta sa bijelom grivom i bijelim repom.